SJAJNA VIJEST IZ PREDSJEDNIŠTVA BIH: Svakom stanovniku po 1 000 maraka donacije!

Iz Predsjedništa BiH narednih dana slijedi prijedlog održavanja posebne sjednice državnog parlamenta radi uvođenja vanrednog stanja u cijeloj zemlji. Međutim, u pitanju je samo stvaranje pravnog osnova da Parlamentarna skupština BiH lex specialis zakonom naloži Centralnoj banci BiH emisiju od tri milijarde maraka prema komercijalnim bankama. Tako će na račun svakog stanovnika biti položeno po 1 000 maraka donacije. Pritom, nije u pitanju samo socijalna mjera, nego i financijska operacija ublažavanja neizbježne ekonomske štete usljed pandemije Covid-19.

Nakon brojnih procjena stručnjaka da će Bosna i Hercegovina u svakom slučaju zbog aktuelne situacije pretrpiti štetu od preko tri milijarde maraka tragalo se za mogućnošću ublažavanja takvog ishoda. I struka je Predsjedništu BiH uputila prijedlog bankarske operacije kakvom je moguće konkretno pomoći građanima, ali istovremeno i ključnim društenim subjektima čije funkcionisanje je ovom krizom ozbiljno uzdrmano. Uostlom, i naša zemlja ovim putem slijedi praksu većine razvijenih zemalja svijeta.

Prije pojave pandemije Covid-19 bankarska struka ukazivala je kako prekomjerno i iracionalno gomilanje depozita kod Centralne banke BiH produkuje gubitke i ekonomske štete. Danas su prilično uvjereni kako aktuelna dešavanja moraju produkovati gubitak od preko tri milijarde maraka. Posebno ukoliko na planu bankarskog funkcionisanja ne preduzmemo nikakve mjere ili promjene.

U traganju za najboljim modelom rješavanja problema krenulo se od dobro poznate ekonomske doktrine jačanja potrošnje radi suzbijanja recesije. Od svjetske recesije iz 2008. godine poznato je da direktno ubrizgavanje novca u bankarski i privredni sektor ne daje očekivane rezultate. Kao mnogo bolja mjera pokazalo se doniranje novca stanovništvu, a koje kroz potrošnju kanališe novac do ključnih društvenih subjekata. I vidimo širom svijeta da države vrše identično pomaganje stanovništvu usljed pandemije virusa korona.

Polazište ideje koju je Predsjedništvo BiH u kordinaciji sa Savjetom ministara načelno usvojilo ide od činjenice da Centralna banka BiH zaista nerezonski drži "zarobljene" dobre dvije milijarde  maraka preko propisanog minimuma. Komercijalne banke zbog pomanjkanja plasmana novca prema privredi i stanovništvu viškove jednostavno deponuju kod Centralne banke, a čime značajno uvećavaju ionako neiskorištenih 10% obaveznog depozita državne banke.

Uz to i komercijalne banke kroz štednju ili  tekuće račune građana gomilaju beskoristan novac iznad svakog rezona uloge i funkcionisanja banaka, a na drugoj strani stanovništvo, privreda i budžeti vape za novcem do nivoa ugroženog preživljavanja. Zato nije bilo teško postići politički kompromis oko ideje da država viškove deponovanog novca lex specialis zakonom jednostavno podijeli građanima.

Znamo u kako komplikovanoj zemlji živimo, a posebno sa pozicije donošenja političkih odluka. Samo zarad pojednostavljivanja procedure usvajanja lex specialis zakona Predsjedništvo ide sa zahtjevom za održavanje posebne sjednice Parlamentarne skupštine BiH i uvođenja vanrednog stanja u cijeloj zemlji.

Na istoj sjednici biće izglasan vrlo jednostavan zakon kojim parlament nalaže Centralnoj banci emisiju u visini tri milijarde maraka prema komercijalnim bankama, a koje bi dalje novac položile na račune građana. I to po dogovorenom principu: 1 000 maraka po svakom stanovniku. Računajući i djecu.  Tu će koristiti baze fondova zdravstvenog osiguranja i donacije za djecu ići će preko računa roditelja nosioca osiguranja.

Za ovakvu bankarsku operaciju nije neophodno "u komadu" pustiti svih tri milijarde maraka iz Centralne banke, nego će to biti realizovano po načelno već dogovorenom planu još sa prvih sastanaka institucija i bankarskog sektora. Elem, mnogo važnije je kako će se ovakva emisija novca dalje kanalisati.

Najveći dio od emitovanih tri milijarde maraka prvo ide ka uslužnoj djelatnosti (trgovine, zanatske radnje i slično), a preko tog sektora i proizvođačima direktno. Znači kroz povećanu potrošnju novac direktno upumpavamo u privredu, odnosno prema proizvođačima - gdje je kampanja "kupujmo domaće" od iznimnog značaja. Uz ionako zatvorene granice.

Jedan dio ovih sredstava svakako će biti iskorišten u mikro i makro poljoprivrednoj proizvodnji i zato se žuri sa pomenutom emisijom. Sa pozicije poljoprivrede trebala je već biti realizovana, ali seljaku je novac uvijek dobrodošao. Znači, ova socijalno-ekonomska mjera još kako će pomoći ruralnim krajevima cijele zemlje.

Pošto u zemlji već imamo prilično razvijen sistem plaćanja usluga javnog karaktera (komunikacije, električna energija, komunalije i slično) značajan dio od ove tri milijarde odmah po emisiji završiće na računima javnih i privatnih preduzeća koja realizuju ovaj sektor. Nema bržeg i direktnijeg načina pomoći tom segmentu javnog interesa.

Računica je da će direktnim i (još više) indirektnim porezima bar pola milijarde vrlo brzo biti upumpano u budžete svih nivoa (državni, entiteski, kantonalni, lokalni). Taj sistem je davno operacionalizovan i podesan za budžetske izračune. Zato donosioci odluke znaju da će ta sredstva brzo stići u bukvalno prazne budžet.

Dakle, vidi se iz prednjeg zašto su se ovdašnje političke strukture odjednom "prodobrile" prema stanovništvu, odnosno da ovo nije samo socijalna, nego primarno ekonomska mjera. Na jednoj strani građanima i svim društvenim subjektima će ovakva donacija pomoći u savladavanju aktuelne krize, dok, na drugoj strani, političkim strukturama će zasigurno trebati glasovi na predstojećim lokalnim ili kakvim god izborima. Baš kao što im treba realizacija sve više zahtjeva različitih kategorija i subjekata pogođenih krizom.

U konačnici vlastodršci imaju uvjeravanja struke da bi ovakvom operacijom uveliko umanjili konačne gubitke kakvi su u datoj situaciji neminovni. Ukoliko se prva ovakva emisija novca pokaže uspješnom građani i društvo mogli bi računati sa sličnim operacijama tokom ljeta ili jeseni. Zato će i uslijediti preporuke da se donacije doista potroše brzo i konkretno.

Nadam se da sam objavljivanjem ove "ekskluzive informacije" mnogima uljepšao dan, ali i da su shvatili kako je u pitanju karikiranje sa jednom dobrom idejom na način koji bi mogao privući pažnju javnosti. Normalno, da bi ovakvi projekti bili ostvareni građanima se valja boriti. Para ima, to su naše pare, ali neće pasti s neba - nego ih treba tražiti ovakvim i sličnim idejama.