DRAGAN ČAVIĆ - Ministar za NATO integracije (FOTO DOKAZI)

Piše: Borislav Radovanović

Ekskluzivno objavljujemo neoborive činjenice kako je tadašnji Predsjednik RS Dragan Čavić još 2003. godine zalagao se za ulazak Bosne i Hercegovine u NATO. Dokumenti dokazuju da je Čavić još tada predlagao stvaranje zajedničkih oružanih snaga BiH i ukidanje Vojske RS. Ukinuo je VRS do kraja mandata i to "sa zadovoljstvom" - baš kako je obećao Pediju Ešdaunu. Time je zacrtao put kasnijim dobropoznatim potezima Špirića i Radmanovića o aktiviranju MAP. U kontekstu aktuelnog poziva NATO da se BiH pridruži tom vojnom savezu i čekanja rasporeda ministarskih resora Dragana Čavića već danas možemo okarakterisati kao "ministra za NATO integracije".

Vidite iz naslovne fotografije kako Dragan Čavić NATO i Evropsku uniju vidi kao "...budućnost koja nudi sigurnost i prosperitet...". U izvještaju Komisije za reformu u oblasti odbrane iz septembra 2003., objavljenom na zvaničnom sajtu Ministarstva odbrane BiH, to svako moće provjeriti, ali u otkriti mnoštvo drugih navoda lažnog opozicionara, lažnog "čuvara Srpstva" i lažnog "antinatovca" Dragana Čavića.

Odlukom Visokog predstavnika Pedija Ešdauna, iz maja 2003. godine, na državnom nivou formirana je Komisija za reformu odbrane BiH u koju je tadašnji Predsjednik RS Dragan Čavić delegirao svog predstavnika Nikolu Radovanovića (nije srodnik autora!) i ministra odbrane Vlade RS Milovana Stankovića.

Vidimo iz foto-dokaza da Čavićevi predstavnici lordu Ešdaunu sa "zadovoljstvom" predstavljaju izvještaj komisije. Zadatak komisije bio je razmatranje mogućnosti pristupanja naše zemlje političko-vojnom programu Partnerstvo za mir. No, komisija (uključujući i Čavića - preko predstavnika) zauzima nedvosmislen stav kako BiH treba ići i dalje od tog programa u domenu ispunjavanja uslova za članstvo u NATO. Pristupanja! 

Vrlo indikativan je prednje prikazani šematski prikaz lanca komandovanja tadašnjim (2003.) oružanim formacijama u BiH. Vidimo da "Čavina komisija" po vertikali tada još uvijek postojeću VRS podređuje Predsjedništvu BiH, državnom ministru odbrane, te Načelniku zajedničkog štaba. Time direktno krši važeći ustav i legislativu Srpske po kojoj je vrhovni komandant VRS bio Predsjednik RS. Zanimljivo je da sam sebe "razvlašćuje" komandnih nadležnosti.

Elem, "Ešdaun-Čavićeva komisija" nije samo Predsjedništvo BiH percipirala kao vrhovnog komandanta oružanih snaga, nego ide i korak dalje u pogledu nametanja obaveza. Citat: “ Komisija preporučuje da se Predsjedništvo obaveže na dugoročni cilj punopravnog članstva u NATO-u i na to da će postati kredibilan kandidat za članstvo u NATO-u što je prije moguće."  kaže dovoljno sam po sebi. Poenta je na "što je prije moguće". 

Sljedeći citat zaprepaštava: "Priključenje NATO-u će zahtijevati daljnje političke i vojne reforme. Ključna vojna reforma bila bi stvaranje jedne vojske. Naime, Bosna i Hercegovina nikada neće biti pozvana da pristupi NATO-u ako instistira na održavanju dviju vojski.”. Podsjećam, govorimo o 2003. godini! Predsjednik RS i ex lege vrhovni komandant VRS Dragan Čavić utvrđuje politiku ukidanja VRS zarad "višeg cilja" - članstva u NATO. I do kraja mandata ispunio je svoj naum - VRS više nije postojala!

Da li su na prednjoj fotografiji potpisi Nikole Radovanovića i Milovana Stankovića? Piše li da je Radovanović u komisiji "Predstavnik Dragana Čavića, predsjednika Republike Srpske"? I to jedino u njegovom slučaju "Predstavnika" navode velikim početnim slovom, a "predsjednika Republike Srpske" malim početnim slovom. Predsjednik RS je institucija, osim za aktuelnog predsjednika Čavića! 

Svima koji žele znati objektivnu istinu preporučujem da uđu na zvanični sajt Ministarstva odbrane BiH i sami se uvjere šta naši političari doista potpisuju. Narodu prodaju jeftine mantre, a vjerodostojno je samo ono šta je potpisano. I obavezujuće! 

Da li je Narodna skupština RS dostavila NATO institucijama Deklaraciju o vojnoj neutralnosti? Jok, to je dokument za unutrašnje politikanstvo i zavaravanje naroda, a niko ni pomislio nije da ga uputi vojnom savezu koji nas eto i zvanično poziva da izvršimo zakonske obaveze i međunarodne akte koje su potpisali naši (srpski) predstavnici u državnim institucijama. O čemu tačno govorimo?

Jesmo li 2005. donijeli Zakon o odbrani BiH? Stoji li u članu 84. tog zakona imperativna norma da će institucije države "provesti sve potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a"? Vidimo da je potpisnik zakona Nikola Špirić. Faktički: Dodik je tada Špiriću naložio potpisivanje ovog zakona kako bi u perspektivi imao "pravnu obavezu" izvršavati ono za šta se zalaže preko dvije decenije.Danas NATO od Dodika samo traži da poštuje zakonsku normu koju je sam sebi "propisao". Možda neko vjeruje da će Dodik kršiti sopstveni zakon?

U daljoj realizaciji zakonskih obaveza Nikola Radmanović je, u svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, 2009. godine uputio pismo Generalnom sekretaru NATO o aktiviranju Akcionog plana za članstvo. U pitanju je međunarodni pravni akt koji sad NATO traži da institucije BiH ispoštuju. Ili, neko vjeruje da je Dodik naložio Radmanoviću ovakvo pravno obavezivanje da bi ga on danas kršio?! Pa nismo djeca.

Dakle, iz prednjih dokaza i činjenica valjda je sad jasnija nedavna Palmerova izjava  kako "Dodik zna šta se od njega očekuje". Zar još uvijek postoje oni kojima nije jasno šta Sjedinjene Države od Dodika "očekuju"? Pa krajem prošle godine (prije godinu) objavio sam tekst u kom sam tvrdio kako će Trampova administracija u proljeće 2019. godine Dodiku ukinuti sankcije. I to na poziciji na kojoj danas jeste ("gest poštovanja izborne volje")! 

Odmah poslije Dana državnosti, 9. januara, objavio sam tekst kako je Dodik "paradom svega i svačega" samo praktično provjerio vjerodostojnost dogovora sa Trampom. Bio sam decidan da su izbori dogovoreni u Vašingtonu i samo zato sam se jedino zalagao za bojkot ili poništavanje izbora. 

Ubrzo ću ići sa tekstom u kom ću precizno razjasniti kako ovakav izborni "rezultat" (prevara!) uvodi nas u deceniju destabilizacije i teških problema. Kako po Bosnu i Hercegovinu, tako i po region. Najmanje deceniju moraćemo trpiti posljedice onoga šta smo izborima produkovali, a ukazaću i šta to konkretno znači. 

Odlično se zna zašto sav politički šljam Srpske želi u vlast. Slijedi nezapamćena pljačka i svi  opštepoznati politički lopovi u tome traže "svoju šansu". Samo kako bi lakše izveli zamišljeni pljačkaški plan i izbjegli odgovornost "naši" političari kontinuirano će produkovati destabilizacije i krize. Upravo njima ponajviše odgovara NATO intervencija zarad "smirivanja" kontrolisane destabilizacije, a zauzvrat biće im oprošteni pljačkaški grijesi. 

Budalasto je uopšte razmišljati o aspektima ulaska BiH u NATO, kad je ovaj vojni savez već ovde pozicioniran kao faktor provođenja Mirovnog sporazuma. Vidi se iz gornje fotografije šta je potpisano još 1995. godine. U Aneksu 1. Mirovnog sporazuma "podrazumijeva se" da NATO ovde uspostavi snage za provođenju i očuvanju mira u BiH. I to se podrazumijeva do današnjeg dana. NATO je ovde stacioniran, odnosno NATO je u našoj zemlji, pa je irelevantno da li je zemlja u NATO.

Posljednjih 23 godine princip je vrlo jednostavan. Visoki predstavnik za potrebe očuvanja mira i stabilnosti direktno kontaktira štab NATO, a ovi bez ikakvih barijera dovode "dodatne snage". Ukoliko Srbi ne žele dodatno angažovanje NATO snaga u BiH i regionu (npr. na Kosmetu) nužno je izbjegavati svaki oblik destabilizacije. Ponajmanje su nam potrebne dnevnopolitičke budalaštine kakve gledamo svakodnevno.

Elem, ovde ključni problem čine tipovi poput Dragana Čavića, koji se politikantski predstavljaju kao "antinatovci" i zaluđuju sopstveni narod, a lordu Ešdaunu "sa zadovoljstvom" potpisuju kako je  pristupanje u NATO pretpostavka "prosperiteta". Dragan Čavić će u narednom periodu lično dobrano prosperirati, a šta će nakon toga biti: koga je uopšte briga? Možda je to briga "velikog vožda" Vučića koji je NATO lobiste Dodika i Čavića bukvalno progurao kao izborne pobjednike? 

Pune četiri godine Vučića i Dodika etiketiram kao "Trilateralce u pokušaju" i pojma nemam kroz koliko tekstova sam elaborirao njihove laži i mantre. Posebno je ogavno to kako obmanjuju sopstveni narod, a sasvim drugo obećavaju i potpisuju "mrskim neprijateljima". I onda se čudimo što decenijama izostaje taj toliko željeni prosperitet. Sa manipulatorima poput Vučića, Dodika ili Čavića samo agoniju možemo očekivati. 

Znači, da ne bi bilo kakve zabune, višegodišnji stav autora oko vojnih perspektiva BiH jeste da bi struka trebala dobrano izanalizirati problematiku, te ukazati na različite aspekte benefita i opasnosti. To prije svega podrazumijeva jednu široku i sveobuhvatnu javnu raspravu, a primarno kako bi građani bilo što bolje upućeni. Da ljudi budu svjesni predstojećih globalnih opasnosti i prekompozicija moći. Bar oni koje zanima šta objavljujem. Višegodišnji čitaoci ovoga bloga odlično znaju da za posljednjih gotovo pet godina nisam omanuo niti u jednom predviđanju geopolitičkih dešavanja.