Šmitova odluka broj 13 baksuzna za Dodika ili Tužilaštvo BiH?

Ekskluzivno otkrivam zbog kog formalnog razloga bi sutkinja Sena Uzunović sutra mogla donijeti oslobađajuće presude za za Dodika i Lukića. Zašto je odluka Kristijana Šmita broj 13 određujuća u ovoj pravnoj stvari? Onolika "advokatska pamet" nije skontala kako iskoristiti proste činjenice koje ovde obrazlažem.

Redovni čitaoci i korisnici bloga kontaju da pišem samo originalne, ekskluzivne i ine sadržaje kakve ne mogu naći u medijima i javnom diskursu. Potom kroz komentare diskutujemo, razmjenjujemo mišljenja i to je format djelovanja kakav sam u osnovi zamislio. Zato su "predviđanja" presude tempirana kada više nemaju uticaja na njeno suštinsko donošenje, nego čisto da imamo o čemu debatovati.

Sutkinja Sena Uzunović donijela je odluku i sutra ćemo saznati hoće li se radovati Milorad Dodik i Miloš Lukić ili Tužilaštvo BiH po osnovu "uspjeha u postupku". Problem je što nijedna strana u postupku nije procesno isticala pravno relevantne činjenice kakve ovde obrazlažem, a Sud BiH ih mora uobziriti - bar u žalbenom postupku i pod uslovom da ih "silna advokatska pamet" odbrane napokon skonta.

Prije prelaska na suštinu teksta moram istaći da sudije pojedinci i sudska vijeća u glavnom pretresu ne mogu ulaziti u način donošenja zakona tako da su onolika "tumačenja" o titularima zakonodavne vlasti i legitimitetu Kristijana Šmita bila čisto gubljenje vremena i energije. Za sud je određujuće jesu li izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH objavljene u Službenom glasniku BiH.

Elem, zbog neviđene budalaštine Tužilaštva BiH sutkinja Sena Uzunović ili vijeće suda u drugostepenom postupku mora ući u zakonodavnu proceduru i to po službenoj dužnosti bez obzira što takvi prijedlozi nisu postavljani od stranaka. Konkretno: optužnicom je kao vrijeme počinjenja krivičnog djela naveden interval između 1. i 9. jula 2023. godina, a kao pravni osnov tužilaštvo se pozvalo na Službeni glasnik BiH broj 47/23 objavljen 7. jula 2023. godine.

Kako sam objasnio tekstom Javno demoliranje optužnice protiv Dodika sud ne može prihvatiti retroaktivnu primjenu zakona na radnju potpisivanja predsjedničkog ukaza od 7. jula 2023. godine kada je i objavljen sporni Službeni glasnik BiH. Međutim, sporni službeni glasnik sadrži "začkoljicu" koju su potpuno propustili i sa strane tužilaštva i sa strane odbrane.

Naime, u članu 4. decidno se navodi: "Ovaj zakon stupa na snagu 2. jula 2023. godine, objavljuje se na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika te se odmah objavljuje u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine". Zato ne možemo govoriti o postojanju inkriminacije od 1. jula kako ističe optužnica.

Tužilaštvo se "ubilo" dokazivanjem inkriminacije preko Šmitovih odluka brojeva 14/23 i 15/23, dok je potpuno zanemarena odluka broj 13/23 sa navodom o stupanju na snagu zakona kakav predočavam gornjim skrinšotom. Čak i kad bi prihvatili retroaktivno stupanje na snagu ovakve zakonske odredbe spram objavljivanja u Službenom glasniku BiH opet nam ostaje činjenica da 1. jula optuženi nisu mogli počiniti krivično djelo koje im se stavlja na teret.

Kako ova očigledna pogreška optužnice ima uticaja na prvostepenu presudu? Ukoliko se sutkinja Sena Uzunović upusti u ma kakva tumačenja uzvan navedene Šmitove odluke broj 13/24 i samog navoda zakona u domenu njegovog stupanja na snagu upada u ozbiljne probleme kakvi mogu rezultirati ukidanjem presude.

Zato na raspolaganju ima vrlo prosto rješenje u vidu odbijanja optužnice zbog formalnih razloga. Naime, obaveza tužilaštva je da optužnicu pravno valjano zasniva i po zakonskim osnovama i po činjeničnom i dokaznom kvantumu. Tužilaštvo je moralo razjasniti kako zakonska odredba objavljana tek sa 7. julom i navodom da na snagu stupa 2. jula ima pravno dejstvo na radnje optuženih od 1. jula.

Kako sad ne bih ulazio u pravna tumačenja data u tekstu sa gornjeg linka koga zanimaju detalji lako ih može naći jednim klikom. Ključno je da postupajući sudija data tumačenja mora uobziriti po SLUŽBENOJ DUŽNOSTI iako ih odbrana optuženih nije uopšte ili dovoljno isticala. Zato govorim o mogućnosti oslobađajuće prvostepene presude kako Uzunovićka ne bi rizikovala njeno drugostepeno ukidanje - opet po službenoj dužnosti.

Moram dodati i činjenucu da sud obavezuje član 3. stav 2. Zakona o krivičnom postupku BiH u navodu: "Sumnju u pogledu postojanja činjenica koje čine obilježja krivičnog djela ili o kojima zavisi primjena neke odredbe krivičnog zakonodavstva, Sud rješava presudom na način koji je povoljniji za optuženog". Opetovano ističem zakonsku odredbu koju sud mora implementirati po službenoj dužnosti i bez obzira na Dodikove i Lukićeve nesposobne advokate. 

Pritom smatram da je sutkinja Uzunović isuviše iskusna da bi upadala u zamke kako je Dodik nešto potpisao 7. jula ili Lukić sutradan, kad joj je mnogo prostije ukazati na činjenicu da je tužilaštvo pogrešno postavilo vrijeme izvršenje krivičnog djela i početak krivične odgovornosti optuženih iako je na takve stvari zakonski moralo paziti.

Optužnica mora biti pravno valjano zasnovana i formalno i materijalno van razumne sumnje i za to odgovornost snosi tužilaštvo ili eventualno sudija za prethodni postupak oko potvrđivanja optužnice, a šta sudija nakon glavnog pretresa može i mora razjasniti presudom. Ili će to učiniti vijeće sudija u žalbenom postupku.

Ponavljam, presuda je donesena i sutra ćemo doznati je li Šmitova odluka broj 13 baksuzna po optužene ili Tužilaštvo BiH, a pretpostavljam da će Sena Uzunović istu uobziriti na opisani ili neki drugi način. Kroz ono šta je bilo javno dustupno sa suđenja stekao sam utisak da je vrlo kvalitetan sudija i zato računam na potencijal nužan za shvatanje prednjih tumačenja.

Ovde istupam sa tumačenjima kakva nisu adekvatno razjašnjena tokom suđenja i to dominantno zbog katastrofalne odbrane, a kako bi na blogu potakao raspravu oko odlučnih činjenica u ovoj pravnoj stvari. Odnosno radi kandidovanja nekih narednih tema kojima ćemo se svakako baviti nakon izricanja presude, ali uobičajeno kroz vizure i informacije kakve nećete naći kod drugih medija.

Nastaviće se...